Suhozid

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Suhozid

UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Suhozid
Flag of Spain.svg Španjolska Flag of Cyprus.svg Cipar Flag of Greece.svg Grčka
Flag of Italy.svg Italija Flag of Croatia.svg Hrvatska Flag of France.svg Francuska
Flag of Slovenia.svg Slovenija Flag of Switzerland.svg Švicarska
Regija: Europa
Godina upisa: 2018.
ID: 01393
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO
Suhozid na Velebitu
Stari rimski put izmedu suhozida
Inishmaan Gardens

Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta.

Postoje razne svrhe gradnje suhozida:

Ekološka korist[uredi VE | uredi]

Suhozidi pružaju vrijedna utočišta za razne biljke i životinje, npr. guštere, žabe, pčele i razne rijetke kukce.

Zaštita[uredi VE | uredi]

Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom zaštitom. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Time je vještina zidanja "u suho" zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu.[2] Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu "Tehnika gradnje „u suho“" kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.[3]

Suhozid je 29. studenog 2018. godine stavljen na UNESCO-ov popis nemterijalne kulturne baštine.[4]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Proleksis enciklopedija: Gromača (Pristupljeno 17. studenoga 2017.)
  2. kravosas: Vještina gradnje suhozida proglašena kulturnim dobrom!, Udruga Dragodid, 17. srpnja 2013. Pristupljeno 11. veljače 2017.
  3. Veronika S.: Suhozid potvrđen kao kulturno dobro!, Kamenjar.com, 30. siječnja 2017. Pristupljeno 11. veljače 2017.
  4. Vijest na stranici Večernjega lista

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: suhozide u Hrvatskoj