Portal:Hrvatska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


Coat of arms of Croatia.svg
Dobro došli!


Ovaj portal obuhvaća sve teme u svezi s Republikom Hrvatskom. Budući da je ovo Wikipedija na hrvatskom jeziku i da je stavljen naglasak na hrvatske teme, važno je da izmjene u vezi tih tema budu istinite i opširne, te je važna brižna primjena Wikipedijinih pravila ponašanja, poštovanje tuđih uvjerenja, te nastojanje oko nepristrane točke gledišta.


Cartella rossa.jpg
   

Soparnik je pita od blitve, specijalitet iz dalmatinskih Poljica. Datira još iz vremena Turaka.

U osnovi, to je vrlo jednostavno jelo, a sastoji se od malo blitve, mladog luka i peršina, između dva sloja najjednostavnijeg tijesta.

Blitva se očisti na način da ostane samo zeleni dio lista. Tako izrezana blitva se opere i dobro osuši, te se nareže na trakice. Blitvi se zatim dodaje usitnjeni mladi luk i peršin, te se sve zajedno posoli i prelije maslinovim uljem.

Tijesto se mijesi od brašna, malo soli, dvije žlice maslinovog ulja i vode po potrebi. Tako pripremljeno tijesto se podijeli na dva jednaka dijela, pa se malo ostavi na stranu da se podigne.

Tijesto se zatim prebacuje na pobrašnjenu dasku, razvuče do vrlo tankog sloja i oblikuje u oblik kruga koji odgovara limu za pečenje. Na tijesto se zatim postavlja smjesa od blitve i luka, te se ta smjesa prekrica drugom polovicom tijesta, razvučenoj na isti način. Dva sloja tijesta se spajaju uvijanjem gornjeg sloja preko donjeg, prema unutra (prema limu za pečenje). Gornja kora se izbode vilicom na par mjesta, da može izaći para.

Soparnik se peče oko 20 minuta na 200°C. U Poljicima, soparnik se peče u kominu, na limu, a prekriva se žeravicom. Pečen je kada porumeni. Nakon vađenja iz pećnice, dodatno se premazuje maslinovim uljem u koje je dodan protisnuti češnjak.

Nakon što je poljički sporanik/poljički zeljanik/poljički uljenjak bio uvršten na listu zaštićenih kulturnih dobara, Poljičani su najavili zaštitu ovog proizvoda na razini EU te još nekoliko autohtonih jela specifičnih za ovaj kraj, kao što je kozletina na brstinama.

5. travnja 2016. Europska komisija odobrila je unos ovog hrvatskog proizvoda registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP)

...Pročitaj cijeli članak


Cartella rossa.jpg
   

Znate li da ...

...se izraz „Dalmatinski tip obale” u svjetskoj znanstvenoj terminologiji koristi za obalu koja je po razvedenosti karakteristična Hrvatskoj.

... se u mjestu Cernoj pored Vinkovaca veća rijeka (Biđ) ulijeva u manju rijeku (Bosut) i da dalje od Cerne prema Vinkovcima teku pod imenom manje rijeke Bosut.

... da je rijeka Bosut rijeka bez jasno definiranog izvora.

...je Rijeka bila nezavisna država od 1920. do 1924. godine, te se za to vrijeme u gradu služilo hrvatskim, talijanskim, njemačkim i mađarskim jezikom.

...je riječ „enciklopedija” prvi put u današnjem smislu upotrijebio Zagrepčanin Pavao Skalić, 1559. godine.

Kalendar

9. ožujka 1712. - Hrvatski sabor izglasao je Hrvatsku pragmatičnu sankciju, kojom je samostalno odlučio tko će vladati Hrvatskom.

13. ožujka 1572. - umro je renesansni pjesnik Petar Hektorović.

16. ožujka 1812. - rodio se biskup Juraj Dobrila.

31. ožujka 1991. - poginuo je Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata.

Portal.svg Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis